ENSR
Alatke
Registracija Prijava

Početna»Atrakcije»Prirodne»Biodiverzitet

Biodiverzitet

Područje planine Kozare po ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji Bosne i Hercegovine (B.Stefanović, 1983.) pripada Pripanonskoj oblasti i većim dijelom Sjeverobosanskom, te manjim dijelom (južni obronci) Sjeverozapadnom bosanskom području.

 

Složenost djelovanja ekoloških faktora na ovom prostoru omogućili su i veliku biološku raznovrsnost, kako biljnog tako i životinjskog svijeta. Umjerenokontinentalna klima Kozare je izmjenjena pod uticajem atlanske klime, te reljefom, kao i djelovanjem drugih ekoloških faktora (matični supstrat, zemljišni pokrivač, vegetacija). U geološkom smislu Kozara predstavlja heterogeno područje, od paleozojskih škriljaca preko eocenskog fliša do kvartarnih naslaga.

 

Svekoliku raznovrsnost biljnog svijeta Kozare proučavali su botaničari prirodnjačkog odjeljenja Zemaljskog muzeja iz Sarajeva tokom 1959. i 1960. godine, kojom prilikom su sakupili oko 900 vrsta biljaka. Pored toga specijalisti kartografi Instituta za šumarstvo iz Sarajeva i Šipad IRC-a iz Banjaluke su prilikom vegetacijskog kartiranja konstatovali značajan biodiverzitet šumskih zajednica. Počevši od higrofilnih šuma bijele vrbe i šuma crne jove preko šuma hrasta kitnjaka, šuma bukve i kserotermnih zajednica termofilnih lišćara (bijeli grab, medunac, crni jasen, crni grab), do šuma bukve i jele koje Kozari daju osnovno obilježje. Interesantno je da se autohtone šume bukve i jele na ovoj planini javljaju na najnižoj nadmorskoj visini na Balkanu, od 200m nadmorske visine. Osim toga na Kozari se nalazi krajnja jugoistočna granica areala šuma pitomog kestena, ugrožene srednjoevropske vrste.

U bogatstvu biljnih vrsta zastupljeni su tercijarni relikti: Erythronium dens canis, Epimedium alpinum, Staphylea pinnata, Lamium orvala, Ostrya carpinifolia. Na spisku za buduću Crvenu knjigu nestalih, ugroženih i rijetkih vrsta BiH (po Č.Šiliću), na prostoru Kozare se nalazi preko 30 predloženih biljnih vrsta od kojih su najpoznatije: Tisa (Taxus baccata), božur (Paeonia officinalis), Cardamine trifolia, Cardamine polyphylla, Božikovina (Ilex aquifolium), Laminum orvala, Ruscus hypoglosum, đurđevak (Convallaria majalis), Orchis globosa, Limodorum abortivum, bijela mrtva kopriva (Lamium album) i dr.

Dio bogatstva flore Kozare predstavljaju brojne ljekovite biljke kao što su hajdučka trava (Achillea millefolium), majčina dušica (Thymus serpyllum), valerijana (Valeriana officinalis), kantarion (Hypericum perforatum), kičica (Centaurium umbelatum), preslica (Equisetum arvense) i mnoge druge.

Grupi korisnih biljaka treba dodati jestivo samoniklo bilje, aromatične i začinske biljke kao i mnoge šumske voćke poput divlje kruške (Pyrus piraster), divlje jabuke (Malus silvestris) i divlje trešnje (Cerasus avium), trnjine (Prunus pinosa), drenjaka (Cornus mas) i drugih. Takođe, na Kozari se može naći veliki broj vrsta gljiva, posebno u jesen od kojih su najpoznatije: blagva (Amanita caesarea), vrganj (Boletus sp.), sunčanica (Macrolepiota procera), lisičarka (Cantharellus sp.), pečurka (Agaricus sp.), krasnica (Russula sp.) i mnogo drugih. Na vlažnim staništima (uz potoke) prisutne su različite vrste algi. Kozara je bogata i životinjskim svijetom kao što su sisari, ptice, insekti, vodozemci i gmizavci a od divljači najčešće se sreću srna, zec i lisica.

Ostalo iz ove kategorije: « Kozara Banja Mlječanica »