ENSR
Alatke
Registracija Prijava

Početna»Atrakcije»Istorijske»Rimski period

Rimski period

U vremenu dolaska Rimljana glavni tipovi naselja na teritoriji Krajine bile su gradine i sojenice. Neke gradine bile su izgrađene kao utvrde. Sojenice su podizane uz rijeke i ovaj tip naselja najbolje poznajemo po ostacima na Savi (Donja Dolina) i na Uni (kod Bihaća). Gradine su daleko izrazitije i brojno mnogo jače zastupljen tip aglomeracija. To su naseobine na osamljenim uzvisinama i brdima, još češće na padinama brda i na visinskim platoima. Rimsko doba označava važnu prekretnicu u pogledu smještaja naselja. Veliki broj epihorskih naselja na uzvisinama i platoima za vrijeme rimske vladavine premješta se u ravnice i zauzima prostor oko gradine. Tako je i razmještaj aglomeracija odgovarao političkim i strategijskim intencijama Rimljana (287,81). Značajno rimsko naselje otkriveno je u Suvaji, nekih 6 km zapadnije od Kozarske Dubice, na obali Une. Ovo je prostrano rimsko naselje jednog veleposjeda, kakvi su se u Panoniji formirali od III do V vijeka. Aglomeracija je smještena na brdovitim zapadnim ograncima Kozare i prelazi u ravnicu Une. Tu se nalazi arhitektonski kompleks palatium fundi, odnosno villa publica u centru velikog posjeda. Posjed je došao do izražaja od kraja IV stoljeća. Ostaci se nalaze na površini od 5 ha ravnog priobalnog zemljišta uz Unu. Nalazište je otkriveno 1973. godine. Istraživanja su vršena od 4. do 26. IX 1980. godine. Otkopani su temelji građevina oblika pravougaonika, veličine oko 45/30 m. Okrenut je pravcem S-J i završen na sjeveru velikom polukružnom apsidom, a na južnoj manjom i plićom apsidom (egzedra). Građevina se dijelila u dva pojasa. Otkopano je 5 prostorija. Postoji i hipokaust, prostorija s egzedrom, bila je popločena opekama, a kasnije zakrpana heksagonalnim ciglicama. Uz prostoriju egzedrom prislonjena je prostorija dužine 10, širine 5 m. Otkopana zgrada pripadala je termama (thermae, babneae). Ovo je bila banja (balneum) namijenjena javnom korišćenju. Starija faza izgradnje je iz II i mlađa iz III ili IV stoljeća. Podovi visokog kvaliteta su iz V stoljeća. Kompleks se izgrađivao tri stoljeća. Arheološki lokalitet iz antičkog doba na mjestu zvanom “Crkvine” u Suvaji. Okrupnjavanje velikih posjeda počelo je u III a u IV stoljeću doživjelo najveći zamah. Villa publica u Suvaji, kao centar velikog dominija (domena), morala je osim termi imati i privredni i rezidencijalni dio. Prvome ie pripadala žitnica (horreum), zatim štala i radionice, stanovi i ostali sadržaji vezani za agrar. Rezidencijalni dio, palatium ili praetorium u užem smislu, sastojao se od stana za upravnika ekonomije (procuratora), odaje za prihvat funkcionera i cara i stanova za brojnu poslugu. Cesta Siscia - Sirmium je vodila lijevom (visokom) obalom Une. Potvrđena je s nekoliko miljokaza, među njima i miljokaz Cezara Valerija Severa iz 305/6. Godine, oznakom od 39 milja (oko 57 km), pronađen je u Baćinu.


U Baćinu su na lokaciji Tuk, upravo na visini Crkvine u Suvaji, pronađeni i ostaci naselja, najvjerojatnije od putne stanice Ad Praetoria (kod Pretorija), na udaljenosti od oko 57 km, koja odgovara distanci od Siska do Baćina (Suvaje). Na Tuku u Baćinu izgleda da je bila putna stanica Ad Praetoria. Ruševine na Crkvini u Suvaji, udaljene svega 200-300 m pripadaju Pretoriju. Ruševine u Suvaji bile su u funkciji upravnog centra veleposjeda kao praetorium fundi, pa je po tom nazvano naselje Praetorium, Podgradci. Zapadno od Gornjih Kijevaca, blizu današnje pilane u Podgracima, na lijevoj obali rijeke Vrbaške leži lokalitet Crkvina. Tu se nalaze ruševine sa tesanim kamenom, lijepim i brojnijim ostacima rimske krovne i zidne opeke. Iznad ovoga lokaliteta je Gradina. Iz Donjih Podgradaca je nadgrobna ploča sa natpisom: Ursiom et Sirmiae Pot (amilia Proba) fratri et so-rori... et (...) gininae matripač smatra da ovaj spomenik datira iz ranog carskog doba. On pretpostavlja da se jedno poljoprivredno dobro sa villom rusticom nalazilo u Donjim Podgradcima i da kao vlastništvo nekog veleposjednika iz Sirmijuma datira iz ranog carskog doba (287,90). Gornji Kijevci su oko 15 km jugozapadno od Gradiške.


Na lokalitetu zvanom Manastirište (Karanovac) uz potok Lubinu nailazi se na stare zidine i rimski građevinski materijal, a zna se i za ploče sa natpisima. U Lamincima, jugoistočno od Gradiške, otkriveno je oružje i nakit iz rimskog doba. Rimska česta na ovom pravcu je išla bliže padinama Kozare. Donji tok rijeke Vrbasa, na prostoru od Gradiške do Banje Luke, u rimsko doba bio je važan poljoprivredni rejon na kom su sa obe strane često nicale aglomeracije vezane za agrikulturu. Na prostoru Lijevače polja s obje strane rimske česte sačuvani tragovi naselja predstavljaju ostatke rimskih villa rustica koje su bile izgrađene na većem broju fundusa ovoga plodnog kraja. Što se tiče velikih posjeda u villae rusticae u Lijevaču polju i kod Donjih Podgradaca, njihov položaj u blizini centra (Servitium, Ad Fines, Castra) i uz važnu komunikaciju (Servitium - Castra) ukazuje na to da su ova poljoprivredna dobra igrala značajnu ulogu u snabdijevanju tih centara i vojnih jedinica koje su bile stacionirane u ovom kraju (287,91).
Na prostoru od Gradiške do Banje Luke aglomeracije nisu malobrojne, a samo na nekoliko mjesta nalaze se uz cestu. Ostaci objekata dalje od ceste sačinjavali su komplekse građevina na jednom fundusu.

Servitium (Gradiška) je važan saobraćajni centar i stanica riječne flotile na Savi. Gradiška (Servitium) na Savi poznata je po nalazima iz rimskog doba. U tvrđavi Berbir bili su brojni odlomci rimskog građevinskog materijala. U sondi dubokoj 3 m bilo je obilje velikih odlomaka krovne i podne opeke i fragmenata keramike. Profili ocrtavaju slojeve rimskih ruševina. Odavde potiču dva numizmatička nalaza iz I i II vijeka nove ere (Claudius i Traianus) i nekoliko drugih primjeraka rimskih bakrenih novčića iz III i IV vijeka nove ere, koji su kovani u Sisciji, a nađeni su u ruševinama stare tvrđave Berbir. U slojevima ispod tvrđave Berbir, što su slojevi bili niži, nađeni su stariji primjerci rimskog novca. To nam govori o starosti rimskog naselja u Gradišci i njegovom kontinuiranom postojanju od najmanje tri vijeka (287,27). Nalazi iz Gradiške i novija istraživanja na ovom sektoru rimske ceste potvrđuju ispravnost lokalizacije po kojoj je Servitium današnja Gradiška. Materijalni podaci i nalazi u Gradišci dokazuju da je na tom mjestu postojalo važno rimsko naselje. To naselje je rimska stanica Servitium. Rimsko naselje u Gradišci, kao stanica na magistrali, imalo je među pristaništima na Savi odgovarajući značaj za riječni promet i vojnu flotilu (287,27). Rijekom Savom su krstarile transportne lađe, riječna patrolna flotila vojnih jedinica provincije Panonije. U Gradišci je bio prolaz preko rijeke Save u rimsko doba. Tu se obezbjeđivala veza s drugom stranom Save. Ad Fines, današnji Mahovljani, nalazi se 4 km sjeverno od Laktaša. Mahovljani leže u predjelu koji oznaćava prelaz iz posavske ravnice u brdovita krajiška područja, tamo gdje se nalazi prirodna granica između Panonije i Dalmacije (287,28). Udaljenost Servitium - Ad Fines po Tab. Peut. XVI m.p. iznosi oko 24 km. Ta udaljenost odgovara stvarnoj razdaljini Servitium (Gradiška) - Ad Fines (Mahovljani), odnosno oko 24 km trasom rimske česte kako smo je obilježili. U Mahovljanima po oranicama se nalaze odlomci rimske opeke i kamen sa krečnim lijepom. Na lokalitetu Berek ima nasip kružnog oblika sa građevinskim oranicama. Pored Bereka su veće kamene ploče kao vezani sloj kaldrme. To je nastavak tragova kaldrme od rimske ceste. U Mahovljanima su česti nalazi rimskog novca. Mještani pričaju o grobnicama, statuama, zlatnom nakitu i sl. što su njihovi stari nalazili na oranicama i kućištima.