ENSR
Alatke
Registracija Prijava

Početna»Etnološko nasljeđe»Materijalna kultura»Odjeća»Pounjsko-knežopoljsko-sanska nošnja

Pounjsko-knežopoljsko-sanska nošnja

Pounjsko-knežopoljsko-sanska nošnja karakteristična je za srpsko stanovništvo naseljeno na teritoriji koja se prostire u sljedećim granicama: zapadna granica podudara se sa granicom Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj; sjeverna granica, pruža se pobrđima Knežopolja, Kozare i Prosare do puta koji idući dolinom Une i Save povezuje Krupu na Uni, Novi Grad i Kostajnicu sa Gradiškom; istočna granica ide pobrđima Kozare i Prosare prolazi zapadno od Klašnica zahvatajući srpska naselja banjalučke Kozare; južna granica proteže se južnim obroncima Kozare pored puta koji spaja Prijedor sa Banjom Lukom, obilazi Prijedor idući i dalje južnim obroncima Kozare i izbija na rijeku Sanu i prugu Prijedor – Novi Grad protežući se tim pravcem do ušća Japre u Sanu, zatim se duž rijeka Japre i Japrice, pruža prema jugu do sela Hašana.
Iako se u ovim granicama nalazi nekoliko geografskih cjelina koje se svojim geomorfološkim osobinama znatno razlikuju narodna nošnja tih krajeva je skoro izjednačena i predstavlja poseban varijetet i to prelazni sa elementima dinarskog i panonskog tipa.
Osnovne karakteristike ove nošnje su s jedne strane prisustvo panonskih osobina u kroju i vezu pojedinih osnovnih elemenata (široke nogavice na muškim gaćama, nošenje košulje preko gaća, nabiranje košulje oko vrata, četvrtasti otvor za vrat na ženskim košuljama, napuštanje geometrijske kompozicije na vezu, upotreba šlinge...) i sa druge strane prisustvo dinarskoh elemenata (upotreba zubuna, veoma velikih bošči sa crvenim mavezom i širokim šlingama, kao i upotreba gerdana i oputnjaka).
Ipak izdvajaju se dvije varijante nošnje i to pounjska i knežopoljsko-kozarska, koje čine postepeni prelaz između tipa panonskih nošnji na sjeveru i dinarskih na jugu. Razlike u ovim varijantama ne odražavaju se u izgledu starijih nošnji već u kasnijim uticajima kojima su bile izložene. Pounjska varijanta bila je izložena mediteranskim i panonskim uticajima, a sjeverna knežopoljsko-kozarska uticajima zmijanjske nošnje sa juga i nošnje hrvatske Posavine i Slavonije sa sjevera.