ENSR
Alatke
Registracija Prijava

Početna»Etnološko nasljeđe»Materijalna kultura»Odjeća»Knežopoljsko-kozarska varijanta

Knežopoljsko-kozarska varijanta

Ženska nošnja sastojala se od: košulje, zubuna, prednje i zadnje pregače, haljine, tkanice, fesa, bošče, čarapa, priglavaka, natikača, opanaka „putrovaca” i gerdana. Košulja od lana je krojena od 4 stana, vezena na prsima i skutima i dugačka do gležnja. Imala je široko otvorene vezene rukave. Preko košulje se oblačio uski dugački zubun od crnog valjanog sukna ukrašen rizom (čohom po kojoj je izvezen lančani vez). Žene su i naprijed i nazad nosile pregače. Prednje pregače su ranije izašle iz upotrebe. Preko pregača opasivale su se veoma uske tkanice, obično okićene sa dva reda cvancika. Zimi su nosile aljine do gležnja koje se nisu zakopčavale. Djevojke su nosile bijele, a žene crne aljine. Na glavi su djevojke nosile plitke tamno crvene fesiće, a žene lanenu ili konopljanu bošču sa crvenim mavezom od kupovnog beza. Djevojke su kosu plele u dvije pletenice koje su na zatiljku uplitale u jednu i spuštale je niz leđa. Čarape su pletene od domaće vune i oko koljena vezivane uzicom. Preko čarapa nosile su priglavke sa petom i natikače koji su pokrivali samo prste.
Muška nošnja se sastojala od: rubina (košulja), gaća, vermena, pojasa, čarapa, fesa, kape i opanaka. Rubine od konopljinog platna duge do koljena imale su široke rukave, uzak kolir i vez po prsima. Nošene su preko gaća od beza, veoma širokih nogavica. Preko rubine je nošen kratak i uzak vermen bez rukava. Oko pojasa muškarci su opasivali crveni tkani pojas širok oko 15 cm, za koji su zadijevali lulu, kresivo, čakmak. Na nogama su nošene do koljena duge pletene crne čarape sa razrezima sa strane i opanci. Na glavi je nošen čohani tamno crveni fes ili kapa od domaćeg valjanog sukna koja se rano izobičajila. Zimi su muškarci nosili čakšire od domaćeg sukna ili kupovne plave čohe, kožuh domaće izrade i aljinu do ispod koljena od crnog sukna sa rukavima, bez džepova i zakopčavanja. U svakoj prilici na putu muškarci su preko ramena nosili tkanu torbu.
Dolaskom Austro-ugarske 1878. godine dolazi do promjena u nošnji. Gube se dinarske odlike i počinju da dominiraju panonski i orijentalni elementi. Interesantna je pojava da orijentalni elementi u seoske nošnje dolaze preko gradskih nošnji u vrijeme njihovog oslobođenja od turske vlasti i prodora zapadne kulture.
U ženskoj nošnji javljaju se jelek, vertun i bluza, tako da se novija nošnja sastojala od: rubine (košulje), zadnje pregače, vertuna, jeleka, marame za glavu, bošče, kaputića, čarapa, priglavaka, natikača, „dubičkih“ opanaka i gerdana. Košulja duga do gležnja se izrađuje od pamuka i oko vrata se nabire čime se dobija utisak da rukavi nisu sašiveni na ramenima. Rukavi su kratki i uski i kopčaju se končanim dugmetom. Zadnje pregače su se zadržale mada nešto izmjenjene, a umjesto prednjih su nošeni uski, dugački vertuni od kupovne basme. Mjesto zubuna djevojke, mlade i udate žene nose kratke jeleke od domaćeg sukna ili kupovne čohe i svile. Na tkanicama se umjesto cvancika javljaju raznobojne kite koje vise na uvijenim strukama i padaju niz lijevi bok. Djevojke su na glavi nosile kupovne šarene marame, a žene velike bošče sa čipkom i širokim mavezom. Kao tipični dinarski element očuvao se „gendar“ od cvancika dug do pojasa. Zimi su djevojke nosile kaputiće građanskog kroja od domaćeg valjanog crnog sukna.
I u muškoj nošnji dolazi do promjena. Košulja se izrađuje od kupovnog pamučnog platna, rukavi se sužavaju i kopčaju dugmetom, a prsa dobijaju preklop ukrašen bijelim vezom, koji potpuno zatvara otvor ispod vrata i koji se zakopčava kupovnim dugmićima. Košulja je i dalje nošena preko gaća. Široki crveni pojas mijenja uski crni sa uskim raznobojnim prugama. U upotrebi se zadržao vermen, a fes je djelimično zamjenjen šeširima od filca i slame žute ili crne boje. Javljaju se „dubički“ opanci kao i kod žena. Čakšire su zamjenjene kupovnim somotnim hlačama, a umjesto aljine nošeni su šivani konfekcijski kaputi.

Galerija slika